{"id":531,"date":"2023-01-22T15:03:25","date_gmt":"2023-01-22T15:03:25","guid":{"rendered":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/?p=531"},"modified":"2024-12-03T18:13:44","modified_gmt":"2024-12-03T18:13:44","slug":"zeljko-rutovic-zurnalisticka-demokratija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/zeljko-rutovic-zurnalisticka-demokratija\/","title":{"rendered":"\u017deljko Rutovi\u0107: \u017dURNALISTI\u010cKA \u201eDEMOKRATIJA\u201c"},"content":{"rendered":"

D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 \u2013 \u017durnalizam razara\u010d \u010dove\u010danstva<\/p>\n

\u017dURNALISTI\u010cKA \u201eDEMOKRATIJA\u201c<\/span><\/p>\n

Autor: \u017deljko Rutovi\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

{lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/zurnalizamrazarac_cfm.jpg previewHeight=450}{\/lightgallery}<\/p>\n

Davne 1936. godine D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 objavio je u Zagrebu, \u0161tamparija „Gaj“ knjigu „\u017durnalizam, razara\u010d \u010dovje\u010danstva \u2013 novinstvo sa najmanjom mjerom \u017eurnalizma“, posve\u0107enu fenomenima koji su i danas prisutni a neki \u010dak i dramati\u010dno eskalirali u savremenim medijima. Tek, rije\u010d je da u po\u010detku bija\u0161e medij kroz kojega i na na\u010din posredstvom kojeg postajemo i nestajemo. Posredstvom kojeg se (pre) oblikujemo i u novom identitetu ontolo\u0161ki nestajemo.<\/p>\n

Zna\u010di, prije ravno osamdesetsedam godina ovaj teoreti\u010dar medija analiti\u010dko-kriti\u010dki sa razlogom upozorava na opasnosti koje dolaze od manipulativnog karaktera medija, odnosno pogubnosti medijskog senzacionalizma. \u0160ta naime ovim gotovo proro\u010dkim djelom, prvog teoreti\u010dara medija u ovom dijelu svijeta ho\u0107emo re\u0107i? Prolaze i mijenjaju se vremena, politi\u010dki sistemi, demokratije stabilnije ili ne, afirmi\u0161u se ljudska prava, svijet se vrijednosno integri\u0161e, uspostavljaju se nezavisni institucionalni, (samo) regulatorni sistemi, ali mediji ne odstupaju, kako Sulejmanpa\u0161i\u0107 re\u010de, od svoje razorne mo\u0107i, za namjere koje su se pokazale u bitnome kao negacija morala i kriti\u010dko \u2013 emancipatorskog duha.<\/p>\n

Zna\u010di, pitamo se upore\u0111uju\u0107i ovu pionirsku impozantnu studiju i dana\u0161nje vrijeme \u0161ta se (nije) promijenilo. I za\u0161to? O\u010dito neke konstante uporno, ciljano i s razlogom opstaju. Re\u0107i \u0107ete, sloboda izra\u017eavanja, glas i interes javnosti i sli\u010dne paradne floskule o savremenoj ulozi medija. Dobro, no da vidimo ima li \u0161ta sli\u010dno danas sa tom 1936. godinom izdanja ove knjige, da vidimo jesmo li kao dru\u0161tvo u okviru ove teme i u \u010demu, ako smo, napredovali, a u \u010demu smo i dalje na broj\u010daniku 1936 sa koga Sulejmanpa\u0161i\u0107 zbori da „na ru\u0161evinama \u017eurnalizovanih „demokratija“ ne ni\u010de jo\u0161 javna spoznaja prave bitnosti \u017eurnalizma\u2026“<\/p>\n

Elem, pogledajmo kojim se to pitanjima, temama, fenomenima, autor bavi u ovoj posve osobenoj knjizi koja kako isti\u010de „iznosi predlog za moralno i duhovno ure\u0111enje javne rije\u010di“.\u00a0 Izme\u0111u ostalih navedimo: \u017durnalizam protiv morala; \u017durnalizam protiv moralnog \u017eivota; \u017durnalisti\u010dka senzacija u moralnom pogledu; Profit kao interesni pokreta\u010d \u017eurnalizma; Primjeri ekstremne moralne nakaznosti \u017eurnalizma; Ko nosi moralnu odgovornost za \u017eurnalizam; \u017durnalizam protiv \u010distog uma; \u017durnalizam protiv normalnog psihi\u010dkog \u017eivota; \u017durnalizam protiv duha; \u017durnalizam protiv duha i nauke; \u017durnalizam razara\u010d umjetni\u010dke fantazije; \u017durnalizam protiv demokratije; \u017durnalizam i rat; Javna dobra koja treba zakonski za\u0161tititi od prirodno zlih mogu\u0107nosti \u017eurnalizma.<\/p>\n

Odmah se pitamo sa razlogom a kako onda podi\u0107i na vi\u0161u razinu dru\u0161tvenu kulturu bez visoko podignute medijske kulture koju autor pozicionira u epicentar programskog nivoa. Na ovoj knjizi, na njenoj osnovi, trebali bi iznova da postavljamo klju\u010dna pitanja vezana za ljudsko bivstvovanje a i \u017eivot sa medijima.<\/p>\n

Podjednako u tom duhu i\u00a0 promi\u0161ljanje fenomena medijalnosti tj. onog modusa u kojem djeluju konkretni mediji, te kako sankcionisati\u00a0 zloupotrebu konkretnih medija koji\u00a0 to \u010dine sve sa univerzalnim premisama slobode medija.\u00a0 Vrhunac svoje krize, a time i dana\u0161nje civilizacije izrasta na paradoksu na kojem se u ime „slobode“ upravo dokida sama su\u0161tina, esencija duha slobode i na njoj stasalih vrijednosti. U ovom ozrja\u010dju uvodne rije\u010di, kako ka\u017ee, autor poziva na neka mi\u0161ljenja „poznatih i priznatih imena“ poput Karla Krausa \u010dijim mislima duguje svoju zamisao i glavne poteze, zatim Getea i njegovu misao oko 1815. godine „ka\u017ei mi za\u0161to se ne veseli\u0161 nikakvim novinama? Ne vidim ih,one slu\u017ee vremenu.“ Potom Karla Julijusa Vebra, Balzaka \u2013 „posle svakog vremena ljudi svaki dan \u010ditaju novine vjeruju\u0107i im sve \u0161to one ho\u0107e“ , zatim Kjerkegora, Bodlera, Bizmarka „Kad neko zna kao ja u \u0161ta sve mogu da upotrebljavaju slobodu \u0161tampe obrazovani ljudi bez principa\u2026Kako mu se onda neizmjerno opasnija mora da \u010dini ta sloboda kod neupu\u0107ena i neprosvije\u0107ena naroda“.<\/p>\n

Uporedimo li vrijeme u koje je ovaj rukopis nastao sa dana\u0161njim (post) modernim, primijeti\u0107emo da neke problemske konstante poput poni\u0161tavanja individualnosti, ugro\u017eavanja ljudskih prava, kreativnosti mi\u0161ljenja i slobodne volje, uprkos svemu ostaju. Slo\u017eenim problemskim analizama Sulejmanpa\u0161i\u0107 etablira teorijsko mi\u0161ljenje na kome mu mogu sa razlogom pozavidjeti dana\u0161nja, dodu\u0161e sve rje\u0111a pera kriti\u010dke analize fenomena medijske kulture i medijske politike globalnog dru\u0161tva.<\/p>\n

U diskursu teme \u2013 tema predmetne knjige, pitamo se, nije li cilj svake indoktrinacije efekat pot\u010dinjavanja pa u tom duhu i trijumfa medija nad poslu\u0161nim pojedincima, ili kako re\u010de autor, \u017eurnalizam protiv \u010distog uma, protiv duha, sve sa primjerima ekstremne moralne nakaznosti \u017eurnalizma. Ho\u0107emo sa razlogom re\u0107i da su u pitanju beskrajni procesi od nastanka medija pa do onoga \u0161to danas nazivamo informacionim dru\u0161tvom. Elem, ova po mnogo \u010demu vrijedna knjiga upu\u0107uje na fenomenolo\u0161ko problemski niz kretanja \u010dovjeka u postavljenim\u00a0 granicama od strane medija. Te granice skrivene iza bezgrani\u010dne mantre o „slobodi \u010dovjeka“ su ga upravo u\u010dinile neslobodnim i zavisnim od takvih medija. Otuda je veoma va\u017eno prepoznati duh knjige koja sve te fenomene odli\u010dno prepoznaje te zato i poziva na razumijevanje medija kao preduslova odgovornosti svoje vlastite pozicije\u00a0 koje ne treba biti\u00a0 uslovljeno posredovanjem medija. Naprotiv.<\/p>\n

Analiza „\u017eurnalisti\u010dke demokratiije“ analiza je poruka dru\u0161tvenog kretanja, tendencija i uzrokovanih konflikata izraslih na nerazumijevanju medija tj. preferencija re\u010dene \u017eurnalisti\u010dke demokratije, a sa njom istovjetne politike, dru\u0161tva i morala, kao i razja\u0161njenja samih sebe u okviru medija.<\/p>\n

Sulejmanpa\u0161i\u0107 je ovom knjigom pru\u017eio ono \u0161to Rajt Mils naziva „demaskiranje“. I\u00a0 to \u010dega: demaskirao je konvencionalne klijentelisti\u010dke umove, apologete medijskog i \u0161ireg statusa vjerovati a ne propitivati, sve po modelu interesne „objektivnosti“ \u010ditave struje misli koja odr\u017eava konsenzus o perspektivi blagodeti „\u017eurnalisti\u010dke demokratije“ u savezu sa stabilno\u0161\u0107u pobjednika.<\/p>\n

Govore\u0107i o jednostranostima u okviru analize na\u010dina operisanja medija, ova lektira predo\u010dava povezani lanac uzroka, posledica i motiva koje u kona\u010dnom tvore mogu\u0107u perspektivu kulture i politike medija kao \u0161ifre za (ne) shvatanje na\u0161eg odnosa prema svijetu i njegovim pojavama. Posmatrajmo i promi\u0161ljajmo fenomenolo\u0161ki diskurs ove knjige u horizontima arheologije medija, istorije medija i teorije medija. To kriti\u010dko percipiranje vi\u0161e je od mapiranja i notiranja pukih specijalisti\u010dkih disciplina, ili tek ikoni\u010dkih znakova dana\u0161njih medija.<\/p>\n

Knjiga nudi teme za razmi\u0161ljanje, za misao, upravo ono \u0161to obesmi\u0161ljava poredak „\u017eurnalisti\u010dke demokratije“. Pa\u017eljivo prate\u0107i vertikalu Sulejmanpa\u0161i\u0107eve knjige diskusija na ovu temu izazvala bi rast zabrinutosti u okviru koje se prepoznaje duboka \u017eurnalisti\u010dka ruka pre \u2013 oblikovanja savremenog dru\u0161tva kroz kontekstualizaciju i konceptualizaciju manipulacije informacijama. Tek, kao i u doba nastanka ove knjige, tako i danas, istina postane relativna, komercijalna i li\u0161ena dijalo\u0161kog argumentovaog propitivanja. Kona\u010dno, kakav je to svijet u kome gospodari „\u017eurnalisti\u010dka demokratija?“ kako \u0107emo \u017eivjeti u njemu ako na\u0161im bi\u0107ima upravljaju medijska mastodont bi\u0107a i na njima uspostavljeni eksperimenti operacija sa istinom, politikom, demokratijom, religijom, kulturom i dru\u0161tvom.<\/p>\n

Svakako, pored pitanja o kvalitetu „novinstva sa najmanjom mjerom \u017eurnalizma“ Sulejmanpa\u0161i\u0107 propituje, debatuje prirodu stvarnosti uzrokovanom tretiranim medijskim konceptima. Svakako da je pitanje, \u0161ta \u0107e ostati od ljudske svijesti ako ona bude mehanizovano generisana ka prostorima neupitanosti u kojima nema mjesta za misaonost drugosti.<\/p>\n

Nema dileme da ovu izazovnu knjigu treba \u010ditati i tretirati kao Prustov par nao\u010dara usmjeren prema spolja, a ako vam ne odgovaraju kako je on zborio uzmite druge, sami na\u0111ite alat koji mora biti va\u0161 alat borbe.<\/p>\n

Autor na kraju zavr\u0161ne rije\u010di zaklju\u010duje..“ ni\u0161ta na svijetu ne mo\u017ee izbrisati iz \u010dovjeka, dok je \u010dovjek, taj moralni imperativ iako mu se glas mo\u017ee zaglu\u0161iti toliko da se skoro i ne \u010duje \u2013\u00a0 to mi ne mo\u017ee ni\u0161ta na svetu oduzeti nadu da \u0107e posao moralnog i duhovnog ure\u0111enja novinstva biti jedanput svr\u0161en“<\/p>\n

 <\/p>\n

izvor: https:\/\/skalaradio.com\/zurnalisticka-demokratija\/<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 \u2013 \u017durnalizam razara\u010d \u010dove\u010danstva \u017dURNALISTI\u010cKA \u201eDEMOKRATIJA\u201c Autor: \u017deljko Rutovi\u0107   {lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/zurnalizamrazarac_cfm.jpg previewHeight=450}{\/lightgallery} Davne 1936. godine D\u017eevad Sulejmanpa\u0161i\u0107 objavio je u Zagrebu, \u0161tamparija „Gaj“ knjigu „\u017durnalizam, razara\u010d \u010dovje\u010danstva \u2013 novinstvo sa najmanjom mjerom \u017eurnalizma“, posve\u0107enu fenomenima koji su i danas prisutni a neki \u010dak i dramati\u010dno eskalirali u savremenim medijima. Tek, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[33],"tags":[],"class_list":["post-531","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-refrakcija-tekstovi","et-doesnt-have-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=531"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/531\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":941,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/531\/revisions\/941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}