{"id":418,"date":"2021-04-19T13:55:21","date_gmt":"2021-04-19T13:55:21","guid":{"rendered":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/?p=418"},"modified":"2024-12-03T18:13:40","modified_gmt":"2024-12-03T18:13:40","slug":"trojica-velikih-na-okupu-predrag-finci-enes-kisevic-i-sead-alic-predstavili-misterij-iza-svega","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/trojica-velikih-na-okupu-predrag-finci-enes-kisevic-i-sead-alic-predstavili-misterij-iza-svega\/","title":{"rendered":"TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Ki\u0161evi\u0107 i Sead Ali\u0107 predstavili \u201eMisterij, iza svega\u201c"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: left;\"><span style=\"font-size: 16pt;\">TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Ki\u0161evi\u0107 i Sead Ali\u0107 predstavili \u201eMisterij, iza svega\u201c<\/span><\/p>\n<p><strong>Lupiga 16.10.2019.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>&bdquo;Misterij, iza svega&ldquo;<\/strong>, nova je knjiga filozofa i knji\u017eevnika te\u00a0<a href=\"https:\/\/lupiga.com\/kolumne\/u-posjeti-karlu-marxu-zivo-je-cak-i-na-njegovom-grobu\" target=\"_blank\">povremenog Lupiginog suradnika<\/a>,<strong>\u00a0Predraga Fincija<\/strong>. Knjigu je ovog ljeta objavila izdava\u010dka ku\u0107a Factum, a Finci koji od rata \u017eivi u Londonu, nedavno je posjetio Zagreb kako bi odr\u017eao promociju u knji\u017enici Bogdan Ogrizovi\u0107, ne samo ove knjige, nego i knjige\u00a0<strong>&bdquo;Zapisi veselog filozofa&ldquo;<\/strong>. Za vrijeme boravka u Zagrebu Finci je sudjelovao i u jednom neformalnom predstavljanu u knji\u017eari\u00a0<strong>Bookara<\/strong>, u Maksimirskoj ulici, gdje su uz njega bila i dvojica njegovih prijatelja, veliki pjesnik\u00a0<strong>Enes Ki\u0161evi\u0107\u00a0<\/strong>te filozof i knji\u017eevnik\u00a0<strong>Sead Ali\u0107<\/strong>. Tom prilikom njihov razgovor, koji je moderirala Martina Petrinjak, sniman je te je ovih dana i objavljen, a mo\u017eete ga prona\u0107i unutar ovog teksta.\u00a0<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/lupiga.com\/intervjui\/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja\" target=\"_blank\"><strong>INTERVJU &#8211; PREDRAG FINCI: &bdquo;\u017divimo u tu\u017enom dobu pre\u017eivljavanja, borbe za opstanak, a bez novih ideja&ldquo;<\/strong><\/a><\/p>\n<p>Finci je u razgovoru otkrio anegdotu kako se u neka &bdquo;pradavna vremena&ldquo; upoznao s Ki\u0161evi\u0107em. Naime, kao mladi\u0107 Finci se oku\u0161ao u glumi, ali je ve\u0107 nakon prvog filma shvatio da taj poziv nije za njega. A taj prvi film bio je poznati &bdquo;Sarajevski atentat&ldquo; iz 1968. godine, legendarnog re\u017eisera Fadila Had\u017ei\u0107a i u njemu je<strong>\u00a0Finci igrao Gavrila Principa<\/strong>. Kada je Had\u017ei\u0107 uo\u010di snimanja \u010duo koliko dubok glas Finci ima, zaklju\u010dio je da on jednostavno u filmu ne mo\u017ee glumiti tek punoljetnog Principa pa mu je na\u0161ao nekoga da ga mu &bdquo;posudi glas&ldquo;. Taj netko bio je upravo Enes Ki\u0161evi\u0107.\u00a0<\/p>\n<p>Ki\u0161evi\u0107 je okupljene u Bookari po\u010dastio, a po\u010dastit \u0107e i sve vas koji pogledate video snimku, recitiranjem nekoliko sjajnih pjesama, koje su, kako sam ka\u017ee,\u00a0<strong>varijacije na temu misti\u010dnog<\/strong>.<\/p>\n<p>Ne\u0161to vi\u0161e o knjizi &bdquo;Misterij, iza svega&ldquo;, gdje Finci pi\u0161e o misticizmu u umjetnosti, i o filozofskim razmatranjima misticizma, kroz niz duhovitih pri\u010da i primjera iz umjetnosti i filozofiji, re\u0107i \u0107e Sead Ali\u0107.<\/p>\n<p>&bdquo;Ovo je iznimno va\u017ena knjiga zato \u0161to doti\u010de ono podru\u010dje izme\u0111u postojanja i nepostojanja, izme\u0111u rije\u010di i onoga \u0161to je nemogu\u0107e izgovoriti, izme\u0111u filozofije i onog \u0161to je misti\u010dno, izme\u0111u bo\u017eanskoga i ljudskoga, izme\u0111u na\u0161ih rije\u010di i rije\u010di koje su objavljene, izme\u0111u na\u0161ih osje\u0107aja i mogu\u0107nosti i nemogu\u0107nosti da se pomo\u0107u tih osje\u0107aja pribli\u017eimo onome \u0161to je univerzum&ldquo;, re\u0107i \u0107e Ali\u0107, obja\u0161njavaju\u0107i kako je u knjizi on i\u0161\u010ditao &bdquo;dva Fincija&ldquo;, kao i da je autor poku\u0161ao odgovoriti na neka pitanja na koja mu\u00a0<strong>njegovi profesori nisu mogli dati odgovor<\/strong>.\u00a0<\/p>\n<p>Sam Finci dodat \u0107e kako se radi o<strong>\u00a0temi koja je uistinu izbjegavana<\/strong>, temi od koje se bje\u017ealo u filozofiji.<\/p>\n<p>&bdquo;Zato \u0161to je racionalizam dominirao filozofijom, od Ren\u00e9a Descartesa do na\u0161ih dana racionalizam dominira. Na mene je mo\u017eda najvi\u0161e utjecala rana gr\u010dka filozofija, ali potom i Descartes, tako da sam i ja iz te racionalisti\u010dke tradicije. Onda sam sebi rekao \u2013 mogu li ja kao racionalisti\u010dki orijentiran filozof odgovoriti na ovo pitanje&ldquo;, prisjetio se Finci i pojasnio kako je uistinu svojevremeno upao u raspravu s jednim svojim profesorom koji mu nije dao odgovor na pitanje vezano uz temu misticizma.\u00a0<\/p>\n<p>Pone\u0161to je Finci, govore\u0107i o misticizmu, rekao i o &bdquo;novoj \u0161koli koja se jako razmahala&ldquo;, a koja je od filozofije napravila biznis te\u00a0<strong>koriste ljudske neda\u0107e\u00a0<\/strong>kako bi ponudila rje\u0161enja za te probleme. No, Finci tvrdi, oni ne rje\u0161avaju nikakve probleme ve\u0107 samo na tome zara\u0111uju.<\/p>\n<p>Doma\u0107ica Martina Petrinjak u jednom je trenutku dotaknula i temu porijekla, pitaju\u0107i Fincija je li njegov otac porijeklom bio\u00a0<strong>Sefard<\/strong>, a nakon potvrdnog odgovora, zaklju\u010dila je kako porijeklo svakoga druga\u010dije pozicionira u odnosu na autoritete.<\/p>\n<p>&bdquo;Ovdje moram da ka\u017eem jednu stvar. Moj otac je, da, ovdje ste rekli sasvim to\u010dno, on je Sefard po porijeklu, ali on je zapravo po porijeklu bio komunist. Njemu ta tradicija ni\u0161ta nije zna\u010dila. On je \u010dak tu malo bio i dogmat jer je vjerovao u svoje komunisti\u010dke ideje&ldquo;, duhovito je odgovorio Finci pa dodao kako kriti\u010dko mi\u0161ljenje naspram autoriteta postoji u svim tradicijama. Kraj razgovora trojac je za\u010dinio s nekoliko anegdota, u kojima glavne ulog &quot;igraju&quot; Danilo Ki\u0161 i Mak Dizdar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"640\" height=\"360\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/iNBsPu67DQk\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:\u00a0 <a href=\"https:\/\/www.lupiga.com\/vijesti\/trojica-velikih-na-okupu-predrag-finci-enes-kisevic-i-sead-alic-predstavili-misterij-iza-svega\">https:\/\/www.lupiga.com\/vijesti\/trojica-velikih-na-okupu-predrag-finci-enes-kisevic-i-sead-alic-predstavili-misterij-iza-svega<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><span style=\"font-size: 16pt;\">Prikaz knjige<br \/>\nPredraga Fincija MISTERIJ, IZA SVEGA<\/span><\/p>\n<p><strong>Autor prikaza: Sead Ali\u0107<\/strong><\/p>\n<p>{lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/misterijnaslovfin.jpg previewHeight=420}{\/lightgallery}<\/p>\n<p><span style=\"font-style: italic;\">Izdava\u010d: FactUM izdava\u0161tvo, Beograd, 2019.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><em>Misterij Mozartovog pisanja<\/em><\/p>\n<p>Mozart je nevjerojatno lako  skladao. Njegovom geniju divit \u0107e se, i divi se, cijeli svijet. No \u010dak i  povr\u0161ni poznavatelji Mozartovog \u017eivota znaju da je ovaj genij glazbe nerijetko  skladao kompozicije samo za onoliko instrumenata koliko je glazbenika mogao  platiti na koncertima kojima je \u017eelio ne\u0161to zaraditi \u00a0i za koje je sam radio \u010dak i neku vrstu  promid\u017ebe.<\/p>\n<p>Nije mi slu\u010dajno Mozart prva  asocijacija kad \u017eelim staviti nekoliko re\u010denica na papir o knjizi Predraga  Fincija <strong><em>Misterij iza svega<\/em><\/strong>. Predrag Finci je filozof \u00a0koji ostavlja dojam lako\u0107e pisanja. Njegova  re\u010denica nudi pitkost o kojoj mnogi mislioci \u00a0mogu samo sanjati. Istovremeno ta pitka,  pro\u017eivljena, duhovna re\u010denica dosljedno i intenzivno \u2013 misli.<\/p>\n<p>No ima jo\u0161 jedna situacija koja  povezuje Mozarta i Fincija. Pratitelji dru\u0161tvenih mre\u017ea znaju da \u0107e upravo od  Fincija saznati i koji je nakladnik objavio koju njegovu knjigu, i kada i gdje  se ta knjiga mo\u017ee kupiti, pa i tko je i kakvim je tekstom popratio  pojavljivanje te knjige. Iz svog stana u Londonu, na\u0161 \u00a0<span style=\"font-style: italic;\">Mozart  odmjerene, lijepe i misaone re\u010denice<\/span> \u2013 koordinira \u017eivotom svojih knjiga.<\/p>\n<p>Nerijetko Finci, a tako \u0107e biti i u  knjizi <strong><em>Misterij iza svega<\/em><\/strong>, posegne za pripovjednom dimenzijom. Bogato  \u017eivotno iskustvo i osjetljivost za propitivanje svakog zareza u misli izre\u010denoj  pismom, rezultira pripovjednim misaonim stilom koji nesvjesno gradi otklon od  ljubitelja mudrosti i upu\u0107uje prema mudrosti samoj.<\/p>\n<p>Iz knjige saznajemo da je fenomenu  misti\u010dnoga autor sklon od mladosti. Sklonosti prema misteriju pripomogla je  \u010dinjenica da o nekim autorima (primjerice Meister Eckhardtu) Finci kao student  nije mogao dobiti dovoljno informacija od marksisti\u010dki orijentiranih filozofa  koji su tada dominirali filozofijskim katedrama. Autor spominje i vlastita  misti\u010dka iskustva ne obja\u0161njavaju\u0107i nam o \u010demu je rije\u010d.\u00a0 <\/p>\n<p>Poku\u0161avaju\u0107i dakle odgovoriti na  pitanja svoje mladosti Finci otvara fenomen misterija. Pritom ne zaboravlja  naglasiti kako je njegov interes filozofijska dimenzija razumijevanja  misti\u010dnog, a da se bit tog misti\u010dnog mo\u017ee prepoznati u osobnoj preobrazbi. <\/p>\n<p>Autor je dakle oprezan. Premda  govori o &bdquo;zagonetki bi\u0107a i sveg postojanja&ldquo; koji su u temelju misti\u010dnog fenomena  koji se pokazuje &#8216;misaonom bi\u0107u&#8217; \u2013 Finci ne otpu\u0161ta akademske ko\u010dnice. Misterij  tako biva &#8216;naba\u010denim&#8217; da bi govorio o sebi vi\u0161e sjenom nego svjetlo\u0161\u0107u pojma.<\/p>\n<p>&bdquo;Moj pristup misti\u010dnom je uveliko  racionalisti\u010dki&ldquo; ka\u017ee autor i otvara pitanje: Mo\u017ee li razum interpretirati  misti\u010dno&#8230; Na sli\u010dan na\u010din je Rudolf Otto postavio pitanje o racionalnom u  religiji koje zapravo nikada ne\u0107e i ne mo\u017ee dohvatiti ono sveto.\u00a0 Finci \u017eeli razborito i uravnote\u017eeno govoriti  o misti\u010dnom\/svetom&#8230; &bdquo;Kao i misti\u010dno i sveto \u2013 pi\u0161e Finci \u2013 \u00a0mo\u017ee se osjetiti i misliti ali nikada do kraja  spoznati.&ldquo;<\/p>\n<p>Dakako, cijelo vrijeme  podrazumijeva se razli\u010ditost misticizma kao &bdquo;pristupa problemu refleksije od  misti\u010dnog kao posebnog fenomena i na\u010din egzistiranja bi\u0107a i stvari&ldquo; U tom  kontekstu autor sugerira nu\u017enost dubokog sjedinjenja razumijevanja i misterija  kada ka\u017ee: &bdquo;Da bih razumio misti\u010dni tekst moram i sam postati mistik&ldquo;\u00a0\u00a0 <\/p>\n<p>Najbolje stranice knjige svakako su  one koje su posve\u0107eno umjetnosti. Tu autor kao da ulazi u horizont koji mu omogu\u0107uje  jasniji govor i pojmovno pribli\u017eavanje misteriju. To ne \u010dudi jer Finci smatra  da se &bdquo;u umjetni\u010dkom djelu susre\u0107u \u00a0misterij i stvarnost postojanja&ldquo;, da i sama  poezija &bdquo;nastaje i jest u domeni misti\u010dnog&ldquo;, odnosno da je &bdquo;pjesnik poput  kakvog medija \/pa\/ mo\u017ee stupiti u kontakt s onima kojih vi\u0161e nema&ldquo;. Pjesnik  postaje mistik a mistik pjesnik: &bdquo;Pjesni\u010dka rije\u010d je uistinu rije\u010d, jedina koja  je uvijek Rije\u010d \u017eivota, njegove ljepote, istine i tajne.&ldquo;<\/p>\n<p>Na ovom mjestu, \u010ditaju\u0107i Misterij  prije svega, vidio sam dva Fincija. Jedan je (pojednostavljeno govoreno) \u00a0profesor hegelovske strogosti i stroge  akademske opreznosti, dok je drugi \u00a0\u0161elingovski ili gotovo eckhardtovski sklon u  onom nepojmovnom (u ovom slu\u010daju umjetni\u010dkom) vidjeti, osjetiti,  slutiti&#8230;rje\u0161enje na\u0161ih postojanja i na\u0161ih egzistencija, traganja, lutanja,  poku\u0161aja: &bdquo;Rije\u010d pjesnika je zapravo isto \u0161to i rije\u010d mistika: da ka\u017ee vi\u0161e  nego \u0161to govor mo\u017ee, imenuje bezimeno i ka\u017ee neiskazivo; umjetnik bi htio  nadi\u0107i sve \u0161to je rije\u010d i kazati ono \u0161to je s onu stranu svakog kazivanja.  Mistik bi da njegova istina bude izvan prostora i vremena i izmakne &#8216;ljudskoj  uvjetovanosti&#8217;. A to bi i umjetnik za svoje djelo, \u010desto i za sebe sama.  Njihovo suo\u010denje sa tajnom stvarnosti vodi stvarnosti tajne, transcendenciji.&ldquo;\u00a0 <\/p>\n<p>U zanosu, ljubavi, svetosti i igri,  Finci pronalazi medije posredstvom kojih se pribli\u017eavamo misteriju. Autor \u0107e  re\u0107i: &bdquo;Svaki zanos, ljubavni, stvarala\u010dki, fizi\u010dki ili psihi\u010dki, svaki je  sli\u010dan misti\u010dnom iskustvu i ekstazi o kojoj svjedo\u010de mistici. Svaka vjera je po  sebi samoj zanos.&ldquo;\u00a0 <\/p>\n<p>Promi\u0161ljanje odnosa mistika prema  ljubavi donosi nam onog do\u017eivljenog i prepoznatljivog Fincija, kako u  tekstovima tako isto i u komunikaciji. Finci ka\u017ee: &bdquo;Mistici postavljaju ljubav  u sredi\u0161te svog odnosa prema Svetom. Ljubav ovdje zna\u010di biti u blizini, bez  pohote, bez \u017eelje za otimanjem i vladanjem, pristupati Drugom sa \u017eeljom da se  razumije i bude shva\u0107en.&ldquo;\u00a0 <\/p>\n<p>Vrhunac pribli\u017eavanja misteriju  mo\u017eemo od\u010ditati u Fincijevom poja\u0161njenju misti\u010dnog jedinstva. Finci pi\u0161e: &bdquo;Misti\u010dno  jedinstvo (unio mystica) je metafizi\u010dki eros pro\u017eimanja i sjedinjenja: u  stvarala\u0161tvu jedinstvo sa stvorenim, u osje\u0107aju osobne harmonije jedinstvo sa  (vlastitim) \u017eivotom, u vjeri jedinstvo s Bogom. Jedinstvo s drugim. S voljenom.  S Osobom. S drugom osobom biti jedno. Vjera nad vjerama.&ldquo;<\/p>\n<p>Dva su dakle Fincija u ovoj knjizi.  Ili ih ja barem vidim. Ovaj skloniji govoru i do\u017eivljavanju misti\u010dkog jedinstva  dra\u017ei mi je (ako imam pravo birati). To je Finci koji govori o umjetnosti,  vjeri, igri, i o onome \u0161to ne mo\u017ee stati u rije\u010d. U njemu je ono najljep\u0161e  Grka, jer: \u00a0\u00a0&bdquo;Grci nisu htjeli govoriti,  pisati, moliti, nego kroz igru dosegnuti svoja bo\u017eanstva, biti s njima jedno.&ldquo;<\/p>\n<p>Onaj drugi Finci oprezniji je i  uvijek se s izleta u ljepotu misti\u010dnog vra\u0107a akademski prihvatljivim stavovima.  Umjetnost tako donosi tek opis i naznaku misti\u010dnog, ono &#8216;kako&#8217;, ali ne i ono  &#8216;\u0161to&#8217;. To &#8216;\u0161to&#8217; Finci ipak prepu\u0161ta pojmu, jer &bdquo;tek filozofija u potpunosti  dohva\u0107a i artikulira njegovu prirodu&ldquo;.\u00a0 <\/p>\n<p>Ova lijepa knjiga izraz je du\u0161e  koja je dugo putovala, koja stoji pred vratima i koja se ne mo\u017ee odlu\u010diti.  Mo\u017eda i nije stvar u odluci autora. Na svakome od nas je u \u017eivotu odabrati  &#8216;svog Fincija&#8217; i krenuti putem za koji mislimo da \u0107e nas odvesti do <strong><em>zadobivanja  svijeta u sebi<\/em><\/strong> kao jedinog potpunog ujedinjenja pojmovnog i misti\u010dnog. Misterij  je univerzalna rije\u010d koja govori o razli\u010ditim na\u010dina tih putovanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Ki\u0161evi\u0107 i Sead Ali\u0107 predstavili \u201eMisterij, iza svega\u201c Lupiga 16.10.2019. &nbsp; &nbsp; &bdquo;Misterij, iza svega&ldquo;, nova je knjiga filozofa i knji\u017eevnika te\u00a0povremenog Lupiginog suradnika,\u00a0Predraga Fincija. Knjigu je ovog ljeta objavila izdava\u010dka ku\u0107a Factum, a Finci koji od rata \u017eivi u Londonu, nedavno je posjetio Zagreb kako bi odr\u017eao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":417,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[33],"tags":[],"class_list":["post-418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-refrakcija-tekstovi","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=418"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":874,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418\/revisions\/874"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}