{"id":112,"date":"2021-02-21T22:13:07","date_gmt":"2021-02-21T22:13:07","guid":{"rendered":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/?p=112"},"modified":"2024-12-03T18:13:33","modified_gmt":"2024-12-03T18:13:33","slug":"prikaz-knjige-darko-kovacic-ovo-nije-jos-jedna-kritika-kritike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/prikaz-knjige-darko-kovacic-ovo-nije-jos-jedna-kritika-kritike\/","title":{"rendered":"Prikaz knjige Sead Ali\u0107 MASOVNA PROIZVODNJA NARCIZMA"},"content":{"rendered":"

Prikaz knjige
\nSeada Ali\u0107a MASOVNA PROIZVODNJA NARCIZMA<\/span><\/p>\n

Autor prikaza: Darko Kova\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

{lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/Masovna%20proizvodnja%20narcizma.jpg previewHeight=350}{\/lightgallery}<\/p>\n

Izdava\u010d: Sveu\u010dili\u0161te Sjever i Centar za filozofiju medija i mediolo\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, 2019.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

„OVO NIJE JO\u0160 JEDNA KRITIKA KRITIKE“<\/p>\n

ili<\/span> „Knezovi, cvjetovi i virusi u knjizi Masovna proizvodnja narcizma“<\/p>\n

„Mnoge pro\u010ditane knjige nismo pro\u010ditali. Koristimo se njihovim naslovima, imenima autora, simbolikom koju podrazumijevaju. Pretvaramo ih u simbole s \u010dijim zna\u010denjem nismo iza\u0161li na kraj. Reduciramo dubinu, ljepotu, snagu poruka tih knjiga i sve svodimo na rije\u010di, sintagme, re\u010denice koje se onda lavinom pokvarenog telefona ili viralnog u\u010dinka obru\u0161avaju na neupu\u0107ene. Neupu\u0107eni tako sebi \u017eivot \u010dine jednostavnijim, ne uvi\u0111aju\u0107i da supstanca problema na koji knjiga skre\u0107e pozornost i dalje \u017eivi.“<\/a>[1<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Izra\u017eavati se, ustima ili perom, oduvijek je bila vrsta liturgije i to u njezinom najizvornijem zna\u010denju kao iskrenog i poticaja i djelovanja da onim \u010dime smo darovani – darujemo ljude, zajednice i Svijet koji nas okru\u017euju a ja \u0107u, namjerno prelaze\u0107i preko dekaloga suvremenog javnog diskursa u kojemu je priznanje vlastitih ograni\u010denja sankcionirano zatvaranjem i o\u010diju i u\u0161iju okoline (\u010ditaj: nepopularno), zapo\u010deti upravo (odnekud nam poznato) „liturgijski“: „Ispovijedam se.“<\/p>\n

Ispovijedam se: Knjigu o kojoj govorim, „Masovna proizvodnja narcizma“, sam „pro\u010ditao ali je (ni blizu) nisam pro\u010ditao“. U mom izlaganju „koristim se njezinim naslovom i imenom autora i pretvaram je u simbol“ s \u010dijim „zna\u010denjem“ sam poku\u0161ao ali nisam uspio izi\u0107i na kraj i svi redovi koji slijede neminovno „reduciraju dubinu, ljepotu i snagu poruke ove knjige“. <\/p>\n

„Supstanca problema na koji knjiga skre\u0107e pozornost“ je virus Narcizma koji se \u0161iri podru\u010djem kolektivne svijesti, Narcizma kojega ta ista kolektivna svijest generira na kvantitativno najjeftiniji (Masovna<\/span> proizvodnja) a kvalitativno najsiroma\u0161niji (masovna Proizvodnja<\/span>) na\u010din, virus Narcizma koji tu svijest koja ga generira istovremeno i preobli\u010dava, transformira, „metamorfozira“<\/a>[2<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, virus Narcizma koji je supstanca jednaka svim „izmima“, virus Narcizma koji \u0107e \u017eivjeti i umna\u017eati se dokle god, u \u017eelji da „sebi \u017eivot u\u010dinimo jednostavnijim“ (neupu\u0107enost o kojoj Ali\u0107 govori je odavno beatificirana kao „bla\u017eeno“ neznanje), budemo zatvarali o\u010di i u\u0161i programiranog nam razuma pred slikama i rije\u010dima Spoznaje. <\/p>\n

Ali ne „spoznaje“, nego „Spoznaje“ jer Ali\u0107 nas pita: „Je li samospoznaja apsolutnog duha filozofijskim pojmom pokazala da se filozofijom ipak zahva\u0107a samo dio onoga \u0161to vjera \u017eeli dohvatiti razli\u010ditim oblicima religioznosti?“<\/a>[3<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> ili, kako ga ja razumijem (iskreno: onako kako ga ja \u017eelim razumjeti), da li nas na\u0161 neuspjeli poku\u0161aj „samospoznaje apsolutnog duha“ samo<\/span> filozofijskim pojmom upu\u0107uje na ograni\u010denost tog istog filozofskog Pojma, makar on bio eonima ispred one gornje „neupu\u0107enosti“?<\/p>\n

Filozofija je, ka\u017ee nam Ali\u0107, „sahranila Boga“ te samu sebe uzdigla na „najvi\u0161u razinu samospoznaje apsolutnog duha“<\/a>[4<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, zaboravljaju\u0107i da su njezini vlastiti pojmovi nedostatni za i doku\u010diti i oku\u0107iti Neizrecivo. Filozofija \u0107e, okre\u0107u\u0107i se od „spoznaje samo <\/span>filozofijskim pojmom“ prema „samo<\/span>spoznaji“ biti iscjeljena od Narcizma i uvidjeti da je cijepivo, kao i kod svakog drugog virusa, u osnovi ovidovski<\/span> preobli\u010dena verzija virusa samog, uvidjeti da se u sredi\u0161tu njezinog, ali ne samo njezinog nego i svakog drugog problema – nalazi odgovor i da je gor\u010dina lijeka u ustima samo prolazni podra\u017eaj na pipcima intelektualnog okusa a kad gor\u010dine nestane i kad lijek po\u010dne djelovati, u potrazi za „Pojmom svih pojmova“ i Filozofija i filozofi \u0107e se vratiti sebi samima. Na\u0161e ozdravljenje zapo\u010dinje na istom mjestu gdje je zapo\u010delo na\u0161e skretanje, po\u010dinje povratkom na mjesto gdje smo, pogre\u0161no prestra\u0161eni samo<\/span>spoznaje izabrali „spoznaju samo<\/span>“, mjesto gdje \u0107emo razumijeti da „medij vjere nije rije\u010d, nego ti\u0161ina i ono \u0161to ti\u0161ina otvara.“<\/a>[5<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kao \u0161to u podlozi, supstanci fizi\u010dkog tijela postoji Inteligencija koja to isto tijelo zacjeljuje kad je ranjeno i stvara antitijela kad je tijelo zahva\u0107eno najezdom nekog virusa tako i u podlozi kolektivnog tijela postoji Svijest (sa velikm „S“) koju \u0107e jezici Istoka i Zapada nazivati Nadsvijest i davati joj pridjeve Kozmi\u010dka, Univerzalna, Bo\u017eanska, koju \u0107e se upirati izre\u0107i nemu\u0161tim znakovima ali je nikad ne\u0107e izgovoriti. <\/p>\n

Ta vrsta svijesti je ona prema kojoj se ispru\u017ea ljudska zajednica u nezaustavljivom procesu, procesu koji ide u samo jednom pravcu: prema naprijed, procesu koji je, re\u0107i \u0107e nam Theilard de Chardin, upisan u du\u0161u Svemira<\/a>[6<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. Neka bi onda nekolicina „misli o mislima“ iz ove knjige, onih par dobrih rije\u010di koje su u odjeklnule mojoj nutrini i koje bi htio podijeliti sa vama, bile barem nakratko, i vama i meni, zaklon od „lavine pokvarenih telefona“ jer Nietzsche nas je pou\u010dio: „Ono \u0161to nas ne ubije –\u00a0 to nas oja\u010da.“<\/a>[7<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Nietzsche dodu\u0161e ka\u017ee kako je ovu mudrost „izvukao“ iz „rato\u0161kole<\/span> \u017divota“ dok \u0107e Ali\u0107 svoju crpiti iz „paradoksa Logosa“ u kojemu je „jedan obi\u010dan crv u svojoj igri \u017eivu\u0107ega roda sna\u017eniji od bilo kojeg oklopa ili bilo kojeg pokli\u010da na rat“<\/a>[8<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i istim nam ukazati da u svim krigovima, kampfovima, deusvultovima <\/span>(hodoBES\u010da\u0161\u0107ima)i d\u017eihadima<\/span>, makar ima onoga \u0161to „klade valja“ \u2013 nema pameti.<\/p>\n

II.<\/p>\n

Narcizam se ve\u0107 u samom naslovu, samouvjereno i zlo\u010desto, ba\u0161 kao i svaka druga Corona<\/span>, \u0161epuri svojom krunom ali neka nas to ne prevari: knjigu \u0107emo, a i sami \u0107ete zaklju\u010diti iz ovoga \u0161to pi\u0161em, zacijelo „pro\u010ditav\u0161i nepro\u010ditati“ ali dvjestotinjak stranica i \u010detrnaest eseja poslije \u2013 vidjet \u0107emo da je autorovo razmi\u0161ljanje jo\u0161 jedan jasni pokazatelj da je Tijelo u kojemu prebiva Kolektivna svijest zapo\u010delo na svojim mentalnim mostovima podizati barikade sa kojih jasno poru\u010duje svim Coronama<\/span>, svim „virusima okrunjenih glava“ \u2013 No Passaran! <\/p>\n

Ovih \u010detrnaest eseja su istovremeno i slike i zrcala i zato \u0107e svatko tko se na\u0111e pred njima iste i do\u017eivjeti i interpretirati na druga\u010diji na\u010din i nijedan do\u017eivljaj i nijedna interpretacija ni pribli\u017eno ne\u0107e biti izvorna nakana njezina autora nego samo na\u0161e naprezanje da u Ali\u0107evoj Jeki<\/a>[9<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> o\u0107utimo rezonancu vlastite nutrine jer „mit, religija, historija, politika i filozofija u svakom novom dobu uvijek iznova sjedaju za stol za kartanje s nadom da \u0107e im nova podjela karata udijeliti ve\u0107u naklonost fortune.“ a „stari obrasci proizvodnje mitova kroz prozor se vra\u0107aju u prostore deklariranog racionaliteta“.<\/a>[10<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Kao \u0161to \u0107e Ali\u0107, pitaju\u0107i se „da li je mogu\u0107a revolucija bez religijske reformacije“ razmrsiti Hegelovo, samo na prvi pogled proturije\u010dje (raspravljati o ovome zaslu\u017euje posebno vrijeme i mjesto), ja \u0107u poku\u0161ati razmrsiti, samo na prvi pogled \u2013 njegovo „novi mit se starim mitom izbija“. Naime, mitovi o kojima ovdje govori autor, mitovi kojih nam se „obrasci proizvodnje vra\u0107aju kroz prozor“ su novi mitovi, oni koji su iznutra samouvjerno sna\u017eni ali vanj\u0161tinom prekriveni bubuljicama (da ne ka\u017eem gnojnim \u010direvima) ba\u0161 poput svojih vr\u0161njaka<\/span><\/a>[11<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> adolescenata \u2013 odavno napustili roditeljski dom, dom Logosa i Logike\u00a0 i u kojega na<\/u>s, konzumente tih istih mitova, Ali\u0107 \u017eeli vratiti posredstvom razuma utemeljenog na Razumu i to manirom ne orvelovskog, o\u010dima „Velikog“ – nego manirom jednog drugog, onom orvelovskom dijametralno suprotnog a jednim drugim o\u010dima „Velikog“ brata, manirom onoga koji je nadrastao dvojbu „interpretirati“ ili „mijenjati“<\/a>[12<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i koji upravo interpretacijom mijenja.<\/p>\n

U Fragmentima koji su ostali iza Epikura \u010ditamo: „Isprazna je rije\u010d filozofa ako ne ozdravlja neku \u010dovjekovu patnju. Kao \u0161to je lijek beskoristan ako ne uklanja bolest tijela tako je beskorisna i filozofija ako ne uklanja trpljenje uma.“<\/a>[13<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> Ba\u0161 radi ovoga Ali\u0107 \u0107e u usta Filozofije staviti pitanje: „Pa gdje sam to pogrije\u0161ila?“<\/a>[14<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

U od nepoznatog nekog \u0161aljivoj interpretaciji Darwinovog Porijekla vrsta, „\u010covjek je si\u0161ao sa stabla jer je otpilio granu na kojoj je sjedio“. <\/p>\n

Jedna od drevnih formi psihologije, kako nam to ka\u017ee spisateljica i sretna buntovnica<\/span><\/a>[15<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>
\n Karen Armstrong<\/a>[16<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>
\n, bile su „mitolo\u0161ke pri\u010de, pri\u010de koje su nam pomagale da se bavimo na\u0161im nutarnjim svijetom“, bilo na osobnoj bilo na kolektivnoj razini svijesti. U suvremenom dru\u0161tvu mitolo\u0161ke pri\u010de postale su egzoti\u010dni raritet ali potreba da proniknemo u svijet osobnog i kolektivnog podsvjesnog i dalje je ostala jednako sna\u017ena. <\/p>\n

Mitolo\u0161ka pri\u010da, ta „otpiljena grana na kojoj smo sjedili“ sad je postala \u0161tap uz pomo\u0107 kojega hodamo, \u0161tap kojega nazivamo psihoanaliza, a de\u017eurni krivci iz mitolo\u0161kih pri\u010da postali su zamr\u0161ena kombinacija brojki i slova u „Dijagnosti\u010dkom i statisti\u010dkom priru\u010dniku mentalnih poreme\u0107aja“<\/a>[17<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> \u010dije je peto izdanje ugledalo svjetlo dana u 2013. a ve\u0107 u svibnju 2020. opet bilo nadopunjeno. \u00a0\u00a0<\/p>\n

Vi\u0161estruka izdanja neke publikacije obi\u010dno su posljedica \u010ditanosti i potra\u017enje ali sa ovim \u0161tivom to nije slu\u010daj: DSM, kako se ovaj tragi\u010dni indeks du\u0161evnih bolesti skra\u0107eno naziva u jeziku psihijatrijske struke, niti je \u010ditan, niti je tra\u017een. Njegova mnogostruka izdanja nisu posljedica razvitka literarne kulture nego su, na\u017ealost, posljedica njezine ( i svake \u00a0de-evolucije a \u010dega je dokaz suvremeno dru\u0161tvo, ono koje (a da se oslonim na tekst koji nam predstavlja Ali\u0107evu knjigu na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije), „nije niti dovoljno niti ozbiljno \u010ditalo ni Dostojevskog ni Orwela“ ni mnoge poslane mu proroke koji su ga „upozoravali na la\u017ei i manipuliranja“, suvremeno dru\u0161tvo koje se radi toga zateklo prognano iz Obe\u0107ane zemlje u mentalnom su\u017eanjstvu novovjekog medijskog Babilona.<\/a>[18<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

Ali\u0107 je zato u pravu kad nam ka\u017ee da smo „osu\u0111eni na prikupljanje svjetlosnih odbljesaka krhotina istine koje ostanu \u017eive nakon redovitih i uspje\u0161nih destrukcija svakog misaonog, knji\u017eevnog, znanstvenog ili umjetni\u010dkog poku\u0161aja“<\/a>[19<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, ali \u010dak i tada imamo izbor: \u010ditaju\u0107i hraniti se makar i „krhotinama istine“ ili biti (pro)\u010ditani kao jo\u0161 jedna sumorna psihosocijalna statistika.<\/p>\n

Kad su „logije“ zaboravile i Logos i Logiku, kad su Sapiensi kvadrirali svoj identitet i nazvali se Homo Sapiens Sapiens i kad su onako napredni, suvremeni i „dvostruko pametniji“ obacili mitski narativ iz procesa lije\u010denja du\u0161e, na marginu svojih postojbina poslali su izvorne terapeute \u010dovjekove psihe, istinske filozofe, one koje institucije obi\u010dno pogube a onda (ponekad) posthumno, kad vi\u0161e ne govore, verificiraju ili kanoniziraju<\/a>[20<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, one koje autor naziva „svjetovnim misticima, zaljubljenicima u istinu, mudrost, cjelinu, u Jedno, u Boga“<\/a>[21<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. <\/p>\n

Ja se samo pitam mogu li u vremenu u kojem „u velikom teatru politi\u010dari glume politi\u010dare, intelektualci intelektualce, a vjerski ljudi ljude od vjere“<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, mogu li u takvom vremenu mistici biti i\u0161ta drugo osim svjetovni? I odgovaram: ne samo da ne mogu biti i\u0161ta osim svjetovni nego \u0107e i ostati „skriveni u katakombama“ sve dok ne do\u0111e „doba u kojemu \u0107e mo\u0107i otvoriti se, procvjetati, uzletjeti, progovoriti \u2013 a da ne budu povrije\u0111eni, osu\u0111eni, krivo gledani“<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, sve dok ne do\u0111e doba u kojemu \u0107emo Ujevi\u0107eve „za let si du\u0161o stvorena“ prestati pisati po grobljima i po\u010deti pisati po akademijama, bogomoljama i sabornicama.<\/p>\n

III. <\/p>\n

Kolateralna \u017ertva procesa metamorfoze mitske pri\u010de u psihijatrijsku statistiku postao je i Narcis iz Ovidovih Metamorfoza koji ovaj put nije preobra\u017een u cvijet nego je u DSM-u, onom priru\u010dniku iz gornjih redova, postao „F60.81“ ili „Narcisoidni poreme\u0107aj li\u010dnosti“ i radi toga \u0107e se autor, manirom dobrog lije\u010dnika, manirom epikurejskog terapeuta izdi\u0107i iznad atmosfere Planeta Priop\u0107avanja \u00a0i stavljaju\u0107i u sam naslov ove zbirke eseja rije\u010d „Narcizam“ odaslati \u0107e poruku: „Houston<\/span><\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>, we have a problem.“ <\/p>\n

Prije nego je postao cvijet, Ovidov Narcis bio je princ. Jednog dana, dok je \u0161etao \u0161umom, ugledala ga je nimfa Echo i odmah se zaljubila u njega. Prvo je skrovito slijedila Narcisa kroz \u0161umu a kad je \u010dinjenica da ga prati u stopu prestala biti tajnom, Narcisu je iskazala svoju ljubav. Narcis ne samo da nije pokazao zanimanje za nju nego ju je na najru\u017eniji mogu\u0107i na\u010din otjerao od sebe. Echo \u0107e postati „Echo Slomljenog srca“ i ostatak svojih dana \u0107e provesti u lutanju i \u017ealovanju sve dok od nje ne ostane samo ime: Echo ili Daleki odjek. <\/p>\n

Za sve to je doznala Nemesis, boginja osvete i odmah po\u010dela tra\u017eiti na\u010din da Narcisu pravedno uzvrati za patnju koju je prouzro\u010dio nimfi. Nemesis je „namamila“ Narcisa do planinskog izvora u \u010dijoj je stakleno bistroj povr\u0161ini Narcis ugledao svoje lice i, ne znaju\u0107i da gleda ne\u017eivi odraz \u017eivoga sebe po prvi put u \u017eivotu do\u017eivio zaljubljenost, ono stanje koje \u0107e Freud nazvati normalnom nenonormalno\u0161\u0107u. <\/p>\n

Zaljubljen u vlastiti odraz o\u010dekivao je da \u0107e mu predmet njegovog obo\u017eavanja uzvratiti jednaku naklonost, dani su postali mjeseci a mjeseci godine ali Narcisova ljubav nije bila uzvra\u0107ena. U \u010dekanju je i umro (neke verzije pri\u010de ka\u017eu da se ubio) i tako je Princ Narcis postao Narcis, cvijet.<\/p>\n

Naravou\u010denja ove pri\u010de je mno\u0161tvo ali za potrebe razumijevanja naslova knjige kojom se bavimo nama \u0107e biti zanimljivo ono koje nam poru\u010duje kako \u0107emo okre\u0107u\u0107i le\u0111a pozivu istinske Ljubavi, prije ili kasnije zavr\u0161iti na mjestu krajnjeg sebeljublja, na mjestu gdje \u0107emo uzaludno o\u010dekivati da nas vidi i \u010duje na\u0161 vlastiti ne\u017eivi odraz. I ba\u0161 radi ovoga Narcizam uporno nazivam virusom, ne\u017eivim entitetom koji postaje i opstaje samo kad netko \u017eiv opazi i nastavi opa\u017eati.<\/p>\n

Istinske vrijednosti su oduvijek bile predodre\u0111ene za \u010covjeka kao i \u010covjek za njih i zato, kad neka od njih nabasa na ljudsko bi\u0107e, odmah se zaljubi u njega. Ali ako \u010dovjek, u svojoj gluho\u0107i uma i sljepilu srca, ne prepozna poziv Vrijednosti koja ga poziva, on \u0107e je na najgrublji na\u010din otjerati od sebe. Vrijednost, kojoj je „slomljeno srce“ radi neuzvra\u0107ene ljubavi po\u010dinje lutati sve dok od nje ne ostane samo daleki odjek a neumoljiva neka Nemesis odvest \u0107e kneza Sapiensa do zrcala hipnotiziraju\u0107eg „Globalnog ekrana“, gdje \u0107e ovaj, opijen vlastitom veli\u010dinom, zarobljen u sebeljublju \u010dekati da mu vlastiti odraz uzvrati ljubav. Princ Sapiens \u0107e „umrijeti prije smrti“<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i postati „slu\u010daj“, oznaka u indeksu obli\u010dja bolesne du\u0161e a Narcizam \u0107e, a sve radi odbacivanja istinkih vrijednosti, postati dijagnoza kolektivnog stanja svijesti i tako na\u0107i mjesto u naslovu knjige o kojoj govorimo.<\/p>\n

Ostavljaju\u0107i nas sa vi\u0161e pitanja nego odgovora, autor hoda na rubu rizika da bude, kao i za\u010detnik ovakve metode razgovora, optu\u017een „da kvari mlade\u017e suvremene Atene“. Ali ne zaboravimo da su Sokratovi tu\u017eitelji trebali ispuniti samo dva uvjeta kako bi sjedili u Atenskoj Ekleziji: biti materijalno nezadu\u017eeni i imati „zdrav razum“ s time da su ovo drugo, „zdrav razum“, dokazivali sposobno\u0161\u0107u da stanu u vrstu i kad budu prozvani ka\u017eu svoj redni broj. (Ba\u0161 kao mi na dosada\u0161njim kontaktnim predavanjima subotom.)<\/p>\n

Trinaesto stolje\u0107e sa ove strane brojenja godina, u Perziji je obilje\u017eio Jal\u0101l ad-D\u012bn Muhammad R\u016bm\u012b, Islamski u\u010denjak, Sufijski mistik, nadasve poznat po svojim stihovima, jedan od onih koji su „svoj ekran vidjeli u Svi\u0161njemu“<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a>. U susretu sa Istinskom Vrijedno\u0161\u0107u odgovorio je na njezinu ljubav i njegova Echo je ostala uz njega. U zapisu jednog od nebrojenih razgovora sa Istinom, ostala je jeka rije\u010di njegovog Sugovornika: „Rana je mjesto na kojem u tebe ulazi Svjetlo“.<\/p>\n

Zato se autor ovih \u010detrnaest eseja nanizaninih na nisku knji\u0161kog konca ne\u0107e bojati skinuti nevje\u0161to stavljene zavoje sa tijela suvremenog dru\u0161tva, one zavoje koje je priu\u010deni netko u \u017eurbi stavio i koji su odlaganjem suo\u010davanja sa vlastitim stanjem magijom tehnolo\u0161kog napretka postali odijelo. Ali\u0107 gleda grandioznu povorku Religije i Politike, Ekonomije i Akademije, jednom rije\u010dju povorku Hijerarhija, povorku Elita i iskreno\u0161\u0107u djeteta ka\u017ee ono \u0161to se ve\u0107ina boji izre\u0107i: „Car je gol“. <\/p>\n

Ali njegova konstatacija javne nagosti nije osuda nego je, ponavljam, poziv. Poziv da odustanemo od \u010dekanja da nam ne\u017eivi odraz nas samih, odraz u zrcalu Globalnog ekrana, uzvrati \u0107uvstvom, poziv da dopustimo Svjetlosti da prodre kroz na\u0161e rane, poziv koji je u autoru samome Odjek, Echo, Jeka njegovog susreta sa Istinom.<\/p>\n

IV.<\/p>\n

Ali\u0107 \u0107e nam re\u0107i, a „industrija znanosti koja je otkrila copy\/paste metodu“<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> nevoljko potkrijepiti: „Mnoge pro\u010ditane knjige nismo pro\u010ditali.“ Zato ovo nije ni recenzija ni kritika ni „ovomijeprvitekstpamoramostavitidobardojam“ razbacivanje nego je pobuda, poticaj, nagovor \u2013 da obnovite \u010dlansku iskaznicu u mjesnoj knji\u017enici i da iskora\u010dite na povr\u0161inu Globalnog zrcala znaju\u0107i da \u0107e fizika, u vlastitoj transformaciji u „meta“, napraviti svoje: \u0161to nas vi\u0161e „druga\u010dijih“ bude stajalo na njegovoj povr\u0161ini \u2013 globalni ekran \u0107e, prije ili kasnije puknuti pod te\u017einom na\u0161eg zajedni\u0161tva, me\u0111usobnog razumijevanja i zajedni\u010dkog povratka na mjesto gdje smo prvi put \u010duli jeku Istine i njezinih svevremenih vrijednosti.<\/p>\n

Na kraju svoje zbirke autor \u0107e udomiti onoga „za kojeg u ovom svijetu kao da nema mjesta“<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i skloniti ga sa vjetrometine a sklanjaju\u0107i Ki\u0161evi\u0107a re\u0107i \u0107e tako i svima njemu sli\u010dnima da su im u svrati\u0161tu „Kod Ali\u0107a“<\/span> vrata uvijek otvorena. Da bi „pro\u010ditali“ Hegela, re\u0107i \u0107e nam autor, „trebamo do\u0107i do posljednjeg poglavlja Hegelove filozofije povijesti“<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> i mo\u017eda bi upravo zbog toga i ovu zbirku trebalo zapo\u010deti \u010ditati s kraja: da bi „pro\u010ditali“ ono \u0161to smo pro\u010ditali \u2013 poslu\u0161ajmo Pjesnike.<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

I Pripovjeda\u010de. <\/p>\n

I Proroke. <\/p>\n

I u tom Snu Svijesti \u0107emo otkriti kako smo kao vrsta ve\u0107 odavno duboko ukorijenjeni u najbolji mogu\u0107i Scenarij (ne samo Liebnitzov nego i na\u0161) zajedni\u010dki i jedini \u2013 najbolji mogu\u0107i svijet.<\/p>\n

„Vidi\u0161 li razborita \u010dovjeka, rano ga posjeti i neka tvoja stopala istaru njegov prag.“<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

I onda \u0107e i sama „pomisao da smo slobodni, da mo\u017eemo zaparati visine modre“ u\u010diniti „kavez nam ve\u0107i od svemira, ve\u0107im od na\u0161e slobode.“<\/a>[32<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n

<\/a>[1<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej ‘KNJI\u017dEVNA’ ANALIZA DR\u017dAVNOG (MEDIJSKOG) TERORIZMA U ORWELLOVOM ROMANU 1984., str.17.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[2<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKao u METAMORPHOSES OF OVID. Literarry translated into English prose by Henry T. Riley of Clare Hall Cambridge, London: H.G Bohn, 1858.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[3<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej JE LI MOGU\u0106A REVOLUCIJA BEZ RELIGIJSKE REFORMACIJE?, str.41.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[4<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nIbid.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[5<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej JEZIK OBJAVE, str.66
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[6<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nTheilard de Chardin u poglavlju „Note on Progress“, The Future of Mankind, Harper & Row, New York and Evanston (1959.) : „Those who look reality in the face cannot fail to perceive this progressive genesis of the Universe.“ („Oni koji stvarnosti gledaju u lice ne mogu ne zapaziti ovu progresivnu genezu Svemira.“)<\/span>
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[7<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nNietzsche, Friedrich; „Sumrak Idola ili kako filozofirati s \u010deki\u0107em u ruci“, C.G. Naumann, Leipzig (1889); poglavlje „Maksime i Strijele“, Aforizam VIII.: „Aus der Kriegsschule des Lebens. \u2014 Was mich nicht umbringt, macht mich st\u00e4rker.“
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[8<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej PJEVANJE VJERE (O REFLEKSIVNOJ I DUHOVNOJ POEZIJI ENESA KI\u0160EVI\u0106A), str.181.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[9<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nJeka, „Echo“ (odjek zvuka ili odraz slike), nimfa iz Pri\u010de VI.,METAMORPHOSES OF OVID. Literarry translated into English prose by Henry T. Riley of Clare Hall Cambridge, London: H.G Bohn, 1858. str.100.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[10<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej GLOBALNI EKRAN, str.71.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[11<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„\u2026religija<\/strong> se iz pepela odrednice ‘la\u017enog obe\u0107anja posthumne sre\u0107e’ uzdi\u017ee nad politi\u010dko la\u017eno obe\u0107anje ovozemaljske sre\u0107e; historija<\/strong> ispod tehni\u010dki sofisticiranih velova novog vremena otkriva sijedu ideju napretka u koju vjeruju jo\u0161 samo mladi hipnotizirani napretkom novih tehnologija; politika<\/strong> se otkriva kao odumiru\u0107e umije\u0107e svjetovnog \u010darobnja\u0161tva; filozofija<\/strong> se sa \u010du\u0111enjem propituje\u2026“: Ibid.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[12<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej JE LI MOGU\u0106A REVOLUCIJA BEZ RELIGIJSKE REFORMACIJE?, str.41.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[13<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEpicurus: Fragments, elektroni\u010dka kompilacija na http:\/\/www.attalus.org\/translate\/epicurus.html<\/a> <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[14<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej GLOBALNI EKRAN, str.71.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[15<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMa \u0161to god od sre\u0107i i buntovnosti mislili u „Sevilli“<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[16<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\n„Karen Armstrong vidi na\u0161e vrijeme kao vrijeme u kojemu se odvija bitka za Boga“; Esej GLOBALNO RATI\u0160TE I GLASOVI IZ PUSTINJE, str.96.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[17<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nAmerican Psychiatric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition. Arlington, VA, American Psychiatric Association, 2013.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[18<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nU prilog ovome govori nam i slijede\u0107e: Hegelovi sunarodnjaci o\u010dito nisu ni dovoljno ni ozbiljno \u010ditali Hegela \u010dim je njema\u010dka verzija DSM-a (u Njema\u010dkoj sakrivena iza d\u017eejmsbondovski<\/span> znakovitog „ICD-11“) volumenom zna\u010dajno nadma\u0161ila ameri\u010dkog joj druga, ali ne zato jer je njema\u010dki izri\u010dajno bogatiji od engleskog jezika nego zato jer uklju\u010duje dijagnoze od kojih se neeuropski dio svijeta tek treba razboljeti. <\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[19<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej VELIKI INKVIZITORI, str.8.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[20<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nMogu\u0107e je i obratno: „Nova znanstvena istina ne trijumfira tako da razuvjeri svoje oponente i u\u010dini da oni vide svjetlo nego trijumfira zato jer njezini protivnici prije ili kasnije umru.“ Planck, Max K.; Scientific Autobiography and Other Papers. New York: Philosophical library; str.33.; 1950. Tko god da je parafrazirao ove Planckove rije\u010di u\u010dinio je to dobro kad je rekao da „znanost napreduje sprovod za sprovodom“, a ja \u0107u nadodati: „Sprovodima, bilo zagovornika bilo oponenata Istine – Eppur si muove.“
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[21<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej GLOBALNI EKRAN, str.76.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[22<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej MONOPOL NA NEMORAL, str.157.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[23<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej PJEVANJE VJERE (O REFLEKSIVNOJ I DUHOVNOJ POEZIJI ENESA KI\u0160EVI\u0106A), str.178.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[24<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nHouston, grad u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Texas, osnovan 1836. i nazvan po ratnom heroju Samu Houstonu
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[25<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej VELIKI INKVIZITORI, str.14.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[26<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej GLOBALNI EKRAN, str.73.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[27<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej ‘KNJI\u017dEVNA’ ANALIZA DR\u017dAVNOG (MEDIJSKOG) TERORIZMA U ORWELLOVOM ROMANU 1984., str.21.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[28<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej PJEVANJE VJERE (O REFLEKSIVNOJ I DUHOVNOJ POEZIJI ENESA KI\u0160EVI\u0106A), str.178.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[29<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nEsej JE LI MOGU\u0106A REVOLUCIJA BEZ RELIGIJSKE REFORMACIJE?, (ref.55.)<\/span> str.44.
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[30<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nRekoh: „\u0160to \u0107u s o\u010dima?“
\nOn mi kaza: „Dr\u017ei ih na putu.“
\nRekoh: „A \u0161to \u0107u sa stra\u0161\u0107u?“
\nOn mi kaza: „\u010cuvaj je neugasivom.“
\nRekoh: „\u0160to \u0107u sa srcem?“
\nOn mi kaza: „Reci mi \u0161to dr\u017ei\u0161 u njemu?“
\nRekoh: „Bol i \u017ealost“
\nOn mi kaza: „Ne bje\u017ei od njih. Rana je mjesto gdje u tebe ulazi Svjetlo.“ (Rumi, Jal\u0101l ad-D\u012bn Muhammad)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[31<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nBiblija, Knjiga Sirahova 6:36, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost (1994.)<\/p>\n

<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

<\/a>[32<\/strong><\/span>]<\/sup><\/a> 
\nKi\u0161evi\u0107, Enes; „Otvoreni kavez“
\n<\/span><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prikaz knjige Seada Ali\u0107a MASOVNA PROIZVODNJA NARCIZMA Autor prikaza: Darko Kova\u010di\u0107   {lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/Masovna%20proizvodnja%20narcizma.jpg previewHeight=350}{\/lightgallery} Izdava\u010d: Sveu\u010dili\u0161te Sjever i Centar za filozofiju medija i mediolo\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, 2019.   „OVO NIJE JO\u0160 JEDNA KRITIKA KRITIKE“ ili „Knezovi, cvjetovi i virusi u knjizi Masovna proizvodnja narcizma“ „Mnoge pro\u010ditane knjige nismo pro\u010ditali. Koristimo se njihovim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[33],"tags":[],"class_list":["post-112","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-refrakcija-tekstovi","et-doesnt-have-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=112"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":761,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112\/revisions\/761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}