{"id":109,"date":"2021-02-21T22:08:28","date_gmt":"2021-02-21T22:08:28","guid":{"rendered":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/?p=109"},"modified":"2024-12-03T18:13:33","modified_gmt":"2024-12-03T18:13:33","slug":"prikaz-knjige-drasko-dosljak-rutoviceva-studija-o-tijelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/prikaz-knjige-drasko-dosljak-rutoviceva-studija-o-tijelu\/","title":{"rendered":"Prikaz knjige RUTOVI\u0106EVA STUDIJA O TIJELU"},"content":{"rendered":"

Prikaz knjige
\n\u017deljka Rutovi\u0107a TRANSFIGURACIJA\u00a0TIJELA \u2013 dru\u0161tvena i medijska zna\u010denja<\/span><\/p>\n

Autor prikaza: Dra\u0161ko Do\u0161ljak<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

{lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/Knjga-Zeljka-R-nalsovnica.png previewHeight=400}{\/lightgallery}<\/p>\n

Izdava\u010d: Centar za filozofiju medija i mediolo\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, 2020.<\/span><\/p>\n

„Oslu\u0161ni me o\u010dima“<\/strong>
\n (Sor Ines De La Krus)<\/strong><\/p>\n

RUTOVI\u0106EVA STUDIJA O TIJELU<\/p>\n

Magistar sociolo\u0161kih nauka, publicista, fenomenolog i teoreti\u010dar medijske kulture \u017deljko Rutovi\u0107\u00a0 nedavno je u izdanju\u00a0 zagreba\u010dkog Centra za filozofiju medija i mediolo\u0161ka istra\u017eivanja objavio knjigu „Transfiguracija tijela \u2013 dru\u0161tvena i medijska zna\u010denja“. Pored nau\u010dnih radova iz oblasti teorije, kulture i filozofije medija, te sociologije politike i uklture dijaloga, mr Rutovi\u0107 je, pored ove, objavio i jo\u0161 devet knjiga.<\/p>\n

Rutovi\u0107eva nova knjiga sadr\u017ei dvadeset i tri ogleda-studije \u010diji su sadr\u017eaji nagovije\u0161teni motom ove knjige \u2013 Direrovim stavom: „Nijedan \u010dovjek ne mo\u017ee biti uzet kao model za savr\u0161enu figuru, jer na zemlji ne \u017eivi \u010dovjek koji je obdaren svom ljepotom“.<\/span><\/p>\n

U predgovoru knjige, autor je postavio i ciljeve, a to su da studija uka\u017ee na: percepciju dometa, posljedica i faktora globalizacije medija; karakter socijalno-kulturolo\u0161kih fenomena transfiguracije tijela; sociolo\u0161ke aspekte negativne paradigme fenomenologije konzumeristi\u010dke globalizacije; percipiranje fenomena i tendencija transfiguracije tijela; vidljivost sociolo\u0161kih posljedica nastalih usljed globalne medijske stereotipizcije, instrumentalizacije, kompenzacije, modifikacije, analizu postmodernih fenomena tijela, binarne dihotomije prikaziva\u010dkog koncepta tijela, i dr.<\/p>\n

Vrijednost ove studije \u017deljka Rutovi\u0107a ocijenili su i recenzenti prof. dr Ratko Bo\u017eovi\u0107i prof. i dr Lidija Vuja\u010di\u0107. U svojoj recenziji profesor Bo\u017eovi\u0107\u00a0 isti\u010de da „Rutovi\u0107 ukazuje na opasnost i sagre\u0161enja u preoblikovanju \u010dovjekovog tijela i argumentovano brani tijelo kao upori\u0161te \u010dovjekove samosvijesti i njegovih najintimnijih do\u017eivljaja… Vrijednost ove studije je u rijetkoj doslednosti izme\u0111u onoga \u0161to je postavio sebi kao istra\u017eiva\u010dki cilj i njegovog iatra\u017eivanja“. Iz svih ovih, a i drugih, razloga „autorovo ukazianje na binarnu dihotomiju u prikazivanju tijela u kojoj se ispoljila autonomnost nasuprot zavisnosti, lao i na dru\u0161tvenu individualnost u odnosu na posledice hibridizacije medijske sfere predstavili su \u017deljka Rutovi\u0107a kao istra\u017eiva\u010da sa velikom kriti\u010darskom energijom i nadmo\u0107nom filozofsko-sociolo\u0161kom“.<\/p>\n

Preporu\u010duju\u0107i za \u0161tampu Rutovi\u0107evu knjigu, prof. dr Lidija Vuja\u010di\u0107 isti\u010de da ona „otvara brojna aktuelna pitanja o funkciji, strukturi i simbolici medijske, popularne, konzumeristi\u010dke kulture elaborirana, najprije kroz studije kulture, a s posebnim akcentom na sociokulturno zna\u010denje tijela odnosno na negovo ‘i\u0161\u010ditavanje’ kroz razli\u010dite, posebno medijske, diskurse i kao zbirne oznake za transdisciplinarna pokja studiranja i istra\u017eivanja \u010dulnosti, individualnosti, kao isocijalnih re\u017eima povezivanja“.<\/p>\n

Argumentovana Rutovi\u0107eva odbrana tijela (o kojoj \u00a0govori prof. Bo\u017eovi\u0107) dominira u cijeloj knjizi. Rutovi\u0107 se pita:“Ima li tijelo jezik, ili \u0161ta je danas jezik tijela“? Na ova pitanja, autor nudi vi\u0161e odgovora \u2013 i drugih autora, ali i svoje. Stoga konstatuje: „Jezik tijela je neverbalni konstrukt projiciranja socijalnih uloga, posredstvom kojeg se samorealizuju identitetski ili opona\u0161aju\u0107i koncepti, sadr\u017eajno generi\u0161u\u0107i ka sticanju po\u017eeljnosti, socijalne inkluzije ili emotivne refleksije“.<\/p>\n

Jezik tijela se mo\u017ee ostvarivati kao biolo\u0161ki, ontolo\u0161ki i mitolo\u0161ki tekst. Rutovi\u0107 u knjizi\u00a0 navodi primjer da se izra\u017eavanje tijela kod knji\u017eevnika Dimitrija Popovi\u0107a „javlja u razli\u0107itosti svog govora: kroz antomiju, kroz frgmente njegovih oblika, kroz pokret i mirovanje, ljepotu i ru\u017eno\u0107u, snagu i klonutost, ekspresiju i metamorfozu, stanje i smrt, kroz njegovu svetost i njegovo uskrsnu\u0107e…“ Rutovi\u0107 smatra da jezik tijela zavisi od gra\u0111enja \u2013 konstrukta asocijacija i tu sugestiju jezika tijela ljudi \u010ditaju na razli\u010dite na\u010dine. To je put da se do\u0111e do vidljivih ili nevidljivih doga\u0111aja koji postaju integralni dio ljudske stvarnosti.<\/p>\n

Rutovi\u0107 smatra da tijelo danas nema nastanjenje u dijalogu,\u00a0 te da je ono, na odre\u0111en na\u010din zaodjenuto multimedijalnim monologom. Tijelo se ne do\u017eivljava u prizmi radosti, tuge, multimedijalni svijet je „zaokupljen \u010dudnovatim poetikma estetsko-kulturolo\u0161kih dekonstrukcija biolo\u0161kog tijela“. Ono je otu\u0111eno od ozna\u010ditelja.\u00a0 Autor Rutovi\u0107 smatra da je (ne)istinitost tijela u na\u0161em vremenu\u00a0 „kategorija sumnje, propitivanja i anticipacije\u00a0 ‘realizatorskih’ (ne)mogu\u0107nosti. Stoga tijelo ne ide u korak sa duhom, niti se sa njim sjedinjuje. On zaklju\u010duje da \u010dinjenica da duh \u017eeli da tijelo ide ispred njega, te da je o\u010dekivano jedinstvo ne samo neostvarivo nego i nemogu\u0107e, a to iz razloga razli\u010ditih pogleda i na tijelo i na duh.<\/p>\n

U ogledu „Tijelo \u2013 medijski narcizam<\/span>“, mr Rutovi\u0107\u00a0 posebno nagla\u0161ava da industrija danas „koristi tijelo u traganju za uvijek novim identitetom i istra\u017eivanjem razli\u010ditih vidova uvijek jednog istog izraza. Poput brehtovske ironije ‘tijelu’ se nudi lijek od prolaznosti. Vlasnik tijela (ko je vlasnik?) virtuelno mijenja tugu za olak\u0161anje“. On dalje analizira ovaj problem i podvla\u010di da u „industrijalizovanom tijelu vrijednosnog sistema ‘izgledati’ tra\u017ei se za\u0161tita i odre\u0111uje psiholo\u0161ki supstitut posredstvom tijela koje ima (nametnutu) ulogu“.<\/p>\n

Cjelina „Utopijsko tijelo<\/span>“ ima za moto sentencu Mom\u010dila \u0110or\u0111evi\u0107a: „ Ljepota je komplikovan socio-biolo\u0161ki fenomen“. Upravo ove fenomene \u017deljko Rutovi\u0107 i analizira i zaklju\u010duje: „tragaju\u0107i za utopijskim ‘identitetskim snovima’ posredstvom estetsko-vizuelne komunikacije, tijelo se u svom (pre)oblikovanju su\u0161tinski pozicionira u kona\u010dnost znaka kao postvarene vizije osvajanja zami\u0161ljenog prostora (p)ostvarene tjelesnosti. Socijalna ‘prihvatljivost’ utopijskog tijela ne govori samo o formalnom karakteru promjene uloge tijela u prostoru i vremenu, ve\u0107 su\u0161tinski govori o strukturalnoj promjeni obrasca identitetske realizacije u \u010dijem je sredi\u0161tu primat vizuelizacije“.<\/p>\n

U knjizi su i ogledi „Tijelo je Holivud“, „Tijelo kao opstanak“, „Selfi tijelo<\/span>“, dok u tekstu „Fenomen telegeni\u010dnosti<\/span>“ \u010ditamo o performansu umjetnice Orlan pod nazivom „Operacioni teatar“ u kojem je umjetnica transformisala svoje lice prema standardima \u017eenske ljepote kroz zapadnu teoriju umjetnosti koju su stvorili mu\u0161karci.. Kroz ovaj primjer, mr Rutovi\u0107 je pokazao da u dru\u0161tvu postmodernog spektakla i nove realnosti sajber\u00a0 –\u00a0 kulture u javnosti su gotovo eliminisana ostarela lica i da su ostala samo fotogeni\u010dna i telegeni\u010dna lica koja su u slu\u017ebi reklamne industrije masovnog dru\u0161tva.<\/p>\n

„Filmska naracija tijela<\/span>“ , pi\u0161e Rutovi\u0107 u ovoj knjizi, „izuzetan je dokument tijela. Tijelo se u linijama vremena i prostora na filmu prepoznaje i otkriva. Filmsko tijelo podrazumijeva pripovijedaju\u0107i eros koji razotkriva, sugeri\u0161e i generi\u0161e mre\u017eu naj\u0161irih simbola, kao ta\u010dka svezbiraju\u0107eg smisla rasprostiruju\u0107ih ta\u010daka tijela“.<\/p>\n

Rutovi\u0107eva knjiga sadr\u017ei i oglede „Maska tijela“, „Full body art“, „Ideal mr\u0161avosti“, „Tijelo i sport“, <\/span>a u „Visokim potpeticama<\/span>“ isti\u010de: „Visoke potpetice kao simbol osna\u017eivanja \u017eena i privla\u010dnosti, o\u010dekuju se, ili se u nekim korporativnim kulturama name\u0107e kao standard \u017eenstvenosti na radnom mjestu. Zahtjevi za obavezno\u0161\u0107u visokih potpetica na radnom mjestu, u svojoj osnovi nijesu nu\u017enost koja se mjeri ve\u0107om produktivno\u0161\u0107u, disciplinom, ili drugim alatima poslovne efikasnosti“. Ovu fenomenologiju, autor posmatra sa edukativne, porodi\u010dne, obrazovne i starosne strane.<\/p>\n

U\u00a0 cjelini knjige „Tijelo komunikacije<\/span>“, autor se bavi istorijatom ovoga pitanja. Rutovi\u0107 zaklju\u010duje da se na osnovu „slike tijela mo\u017ee mnogo re\u0107i i saznati o konkretnom dru\u0161tvu. Tijelo je u ovom kontekstu uvijek u aktuelnosti jer predstavom ljudskog tijela vidi se na\u010din do\u017eivljaja i spoznaje ljudske slobode. Pitanja identiteta, pitanja roda, su i pitanja komunikacije tijela“. Ono, dakle, pre\u017eivljava i biolo\u0161ku, ali i sociolo\u0161ku komunikaciju.<\/p>\n

Kada je u pitanju digitalni narcizam, u savremenom dobu \u010dovjek te\u017ei da putem multimedijalnih aparata prika\u017ee samo svoje idealno ja. „Postmoderno digitalna slika ima kompezatorsku ulogu projiciranih predstava, mogu\u0107nosti i o\u010dekivanja, pomo\u0107u kojih se (dis)kvalifikuju prostori, doga\u0111aji, vremena i ljudi. Tipizirani modeli narcisti\u010dke kulture, u digitalnom svojstvu, realituju se istovremenim konceptima pribli\u017eavanja i udaljavanja“. Ovo pitanje najbolje oslikava Mark Tven: „Mi smo kao Mjesec koji samo pokazuje sjajnu stranu“.<\/p>\n

\u017deljko Rutovi\u0107 obra\u0111uje i temu\u00a0 digitalne reinkarnacije, gdje konstatuje da digitalno reinkarniranje slike i glasa jeste esencija pisma u kome se ukr\u0161taju, metamorfozraju i susre\u0107u svi mediji kao zajedni\u010dka platforma \u010dovjekovog pasivnog iskustva gledanja“. Autor konstatuje da je digitalno reinkarniranje metafori\u010dki izraz poni\u0161tavanja tra\u017eenja smisla u okviru ontolo\u0161ko-filozofskog sistema, kom se suprostavlja i pretpostavlja slika, kao jedina i stvarna slika \u010dovjekove datosto.<\/p>\n

Rutovi\u0107eva nova knjiga sadr\u017ei i „Tattoo“, „Metroseksualnost“, „The body positive“, „Tijelo \u2013 ma\u0161ina \u2013 tijelo<\/span>“, kao i ogled\u00a0 „Gola privla\u010dnost<\/span>“ u kojem autor, o\u010dekivano, stru\u010dno sagledava ovu problematiku. On postavlja pitanja i daje odgovore. „Da li je ‘Gola privla\u010dnost’ samo ogoljena ‘gola istina’ tituliranja i mandatiranja tijela kao sveop\u0161te definicije, mjerljive i titularno upu\u0107uju\u0107e za naj\u0161iru ravan prikaziva\u010dkog toposa i u njemu sila privla\u010dnosti i odbojnosti“. U ovom na\u0161em, ovovremenom svijetu ovaj oblik privla\u010dnosti prepoznat je kroz kroz \u017eivot dirigovan bezna\u010dajnim spektrom.<\/p>\n

Obimna savremena literatura koju je u ovoj knjizi vje\u0161to koristio mr \u017deljko Rutovi\u0107, pokazuje \u00a0autora osobite nau\u010dne reputacije, koji nam je ponudio knjugu koja \u0107e biti nezaobilazna i prvorazredna u tuma\u010denju dru\u0161tvenih i medijskih zna\u010denja tijela. Knjiga „Transfiguracija tijela\u00a0 –\u00a0 dru\u0161tvena i medijska zna\u010denja“, koja na naslovnoj strani ima skulpturu „\u017dena“ \u2013 autora Krsta Andrija\u0161evi\u0107a, obra\u0111uje teme kojima \u0107e se sve vi\u0161e posve\u0107ivati nau\u010dna pa\u017enja. Zbog toga ova Rutovi\u0107eva knjiga i zauzima visoko mjesto u filozofsko-sociolo\u0161koj biblioteci.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.portalanalitika.me\/clanak\/transfiguracija-tijela-zeljka-rutovica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prikaz knjige \u017deljka Rutovi\u0107a TRANSFIGURACIJA\u00a0TIJELA \u2013 dru\u0161tvena i medijska zna\u010denja Autor prikaza: Dra\u0161ko Do\u0161ljak   {lightgallery galleryName=gallery1 type=url path=http:\/\/www.centar-fm.org\/images\/refrakcija\/Knjga-Zeljka-R-nalsovnica.png previewHeight=400}{\/lightgallery} Izdava\u010d: Centar za filozofiju medija i mediolo\u0161ka istra\u017eivanja, Zagreb, 2020. „Oslu\u0161ni me o\u010dima“ (Sor Ines De La Krus) RUTOVI\u0106EVA STUDIJA O TIJELU Magistar sociolo\u0161kih nauka, publicista, fenomenolog i teoreti\u010dar medijske kulture \u017deljko Rutovi\u0107\u00a0 nedavno je […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[33],"tags":[],"class_list":["post-109","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-refrakcija-tekstovi","et-doesnt-have-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":759,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109\/revisions\/759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jovial-hawking.194-60-87-163.plesk.page\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}